Čestitka je prema definiciji dopisnica s prigodnom slikom i tekstom. Zahvaljujući razvoju tiska čestitka je, uz razglednicu, doživjela svoj procvat krajem 19. i početkom 20. stoljeća te je bila unosan posao za mnoge tiskare i nakladnike. Razglednici i čestitki prethodila je dopisnica, čija je pojava omogućila bržu i jednostavniju komunikaciju.

Do pojave dopisnice, pisma su se uvijek slala u zapečaćenoj omotnici. Godine 1869. na inicijativu dr. Emanuela Hermana, u poštanski promet Austro-Ugarske Monarhije uvedena je vrsta otvorenog pisma bez omotnice koje je nazvano dopisnica. S vremenom su dimenzije dopisnice standardizirane te su ih mogli proizvoditi privatni nakladnici i tiskari. Nije trebalo proći dugo vremena da se ona počela ukrašavati. U počecima je na poleđini postojao samo prostor za adresu (tzv. drugu adresu), a na prednjoj strani bila je ilustracija koja je zauzimala trećinu prostora, dok je ostatak bio namijenjen za pisanje poruke.
Sredinom 19. stoljeća pisane čestitke s raznovrsnim motivima zamijenile su čestitanje božićnih i novogodišnjih blagdana u obliku usmene (pjevane ili govorne) poruke.

Prva komercijalna božićna čestitka napravljena je u Engleskoj 1843. godine. Smatra se da je britanski slikar John Callcott Horsley dizajnirao prvu božićnu čestitku.
Prva čestitka je prikazivala obiteljsko slavlje Božića, s naslovom „Čestit Božić i sretna ti nova godina“. Tradicija se brzo proširila Engleskom, a nije dugo potrajalo ni do pojave prvih čestitki u Americi i drugim zemljama.

S vremenom je ilustracija počela zauzimati sve veći dio prednje strane. Posljednji korak prema nastanku razglednice/čestitke kakvu danas poznajemo je učinjen uvođenjem podjele poleđine razglednice na kojoj se do tada ispisivala samo adresa primatelja. Na taj se način prednja strana razglednice oslobodila teksta poruke.

Takav oblik razglednice, u kojem jedna polovica poleđine služi za adresu primatelja i marku, a druga za poruku primatelju, 1906. godine službeno je prihvaćen od strane zemalja članica Svjetske poštanske unije. Ovaj podatak važan je orijentir u datiranju, osobito ako nije navedena godina izdanja ili nedostaje poštanski žig koji nam otkriva podatak kada je razglednica putovala.